Pod sloganom „U svetu velikih“, jubilarni 40. Fest svečano su, u beogradskom Centru „Sava“, otvorili holivudski reditelj i glumac srpskog porekla Piter Bogdanovič i slavni češki reditelj Jirži Mencel. Festival i ove godine predstavlja najznačajnije autorske filmove i bioskopske hitove iz celog sveta
Foto: Tanjug
Pozdravnim govorima holivudskog reditelja i glumca srpskog porekla Pitera Bogdanoviča i češkog reditelja, oskarovca Jiržija Mencla, večeras u Centru „Sava” počeo 40. jubilarni Fest.
Festival je otvorilo ostvarenje “Drvo života” Terensa Malika, dobitnika Zlatne palme na festivalu u Kanu prošle godine, a otvaranju je prisustvovao pokrovitelj jubilarnog Festa, predsednik Srbije Boris Tadić.
Pod sloganom „XL – U svetu velikih” publika će do 5. marta, kada će u programu „Fest na bis” biti prikazano ostvarenje Umetnik Mišela Azanavisijusa, videti 72 filma, od kojih je 20 nominovano za nagradu Oskar.
Piteru Bogdanoviču, koji je posle četiri decenije ponovo gost Festivala, čini se da Festu uzbuđenja ne nedostaje.
„Izgleda da je Festival veći nego 1972. kada sam bio ovde. Najbolji koncept je kada festival ima obe strane novčića i mislim da je Festov koncept dobar”, naglasio je Bogdanovič u izjavi za RTS dodavši da su njemu zanimljiviji „mali” filmovi od „velikih”.
Holivudski sineasta voli priče koje reditelju ne donose mnogo novca. „Nisam ljubitelj specijalnih efekata, superheroji me ne zanimaju, volim priče o ljudima”, precizirao je Bogdanovič.
Savremeni film je surov!
Gost Festivala Jirži Mencl, u izjavi za RTS, priznao je da nije gledao program ovogodišnjeg Festa.
„Sećam se da sam na Festu gledao jedan od najlepših filmova “Amarkord”, otkrio je češki reditelj.
Prema njegovoj oceni, postoje filmovi koji se snimaju zbog publike i oni koji se prave zbog zarade.
„Ne mogu da opstanu ni oni koji se rade samo zbog autora, ni ovi drugi. Zauvek ostaju samo iskreni filmovi. Na primer, Miloša Formana, Čarlija Čaplina, Bilija Vajldera i mnogo francuskih filmova”, naglasio je Mencl.
Na konferenciji za medije održanoj tokom dana reditelj je otkrio da ne prati savremenu kinematografiju, jer je savremeni film postao surov, izgubio saosećanje i bavi se morbidnostima i sudbinama izopačenih i devijantnih ljudi.
„Kako vreme prolazi, sve više cenim reditelje koji mogu da zaobiđu dramatične scene surovosti”, rekao je Mencl. Slavni režiser „ne ide u bioskop i ne voli kokice”, već obično sačeka da vidi da li će film „preživeti prvi period slave”, pa ga onda kupi u DVD formatu.
Češki reditelj koji je 1967. godine dobio nagradu Američke filmske akademije, naveo je da ga je od filmova ove godine nominovanih za to priznanje, osvojio francuski nemi film Umetnik.
„Lepo je što smo se u tom ostvarenju vratili suštini filma, da pričamo pomoću slika, a ne dijaloga”, istakao je Mencl dodajući da je nasuprot Umetniku, film Igo rađen savremenom digitalnom tehnologijom u kojoj se čovek potpuno gubi i postaje veštačka tvorevina.
Komentarišući pozitivne strane savremene kinematografije, Mencl je naglasio da voli filmove Vudija Alena i Aleksandra Pejna.
Jedini značajan festival je, prema oceni slavnog sineaste, onaj na kojem najbolji film dobija novčanu nagradu, a ta nagrada pripadne njemu.
Mencl je dodao da je poslednji put bio na Festu pre 30 ili 40 godina, a kako je objasnio, dopadaju mu se nekomercijalni festivali koji imaju svoj cilj, svrhu i ideju, i okupljaju ljude koji učestvuju u toj ideji.
Ovogodišnji Fest zvanično će zatvoriti film “Dr Rej i đavoli” Dinka Tucakovića, a biće prikazana još dva domaća ostvarenja, kratki igrani film “Zalet” Miroslava Stamatova i “Plašim se da se sve razume”, dokumentarac Puriše Đorđevića o Menclu.
U okviru takmičarskog programa „Evropa van Evrope”, koji je ustanovljen 2007. godine, biće prikazani filmovi “Lokalni vampir” (Crna Gora), “Fleke” (Hrvatska), “Maja” (Albanija), “Restaurator” (Izrael), “Bela so” (Gruzija), “Beduin” (Rusija) i “Budućnost je večna” (Turska).
RTS
44.078333
22.095278
Like this:
Jednom blogeru se sviđa ovo članak.